Prazna košarica

La Creazione Michelangelo

Poster: Michelangelo: La Creazione - 120x80 cm
  • Poster Michelangelo La Creazione - 120x80 cm

Oznaka Dimenzije u cm Grama po mq Cijena
Kol.
narudžbe
List
P239 140 62 290 14,00
P239M 120 80 290 12,00
P239S 100 50 250 8,00
P239T 141 62 710 32,00

La Creazione Michelangelo - Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ozujka 1475. - Rim, 18. veljace 1564.) je bio renesansni slikar, arhitekt i pjesnik. Jedan od najvaznijih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima ucinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika. Opisuju ga kao genija bozanskog nadahnuca, nadljudske moci, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe.
U trinaestoj godini zapocinje umjetnicki put na kojem ce slijediti jedino neogranicenu snagu vlastitoga duha. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slicno bozanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snazni egzaltirani grc oslobadjanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Michelangelova umjetnost je dramaticna, napeta i napadna. Opsjednut ljudskim tijelom, stvorio je monumentalnu sliku covjeka kao Herkula i heroja, centralni lik Bozjeg svemira.
Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti opcenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.

Rani zivot i obrazovanje
Michelangelo di Lodovico Buonarotti Simoni je rodjen 6. o?ujka 1475. u uglednoj firentinskoj obitelji kao drugi sin gradonacelnika Copresea u Toskani, koju napusta jos u djetinjstvu. Odrastao je u Firenci, gdje je veliki utjecaj za njegovo potvrdjivanje kao umjetnika imao atelje brace Ghirlandaio.
Michelangelo je bio sin osiromasenog firentinskog plemica. U trinaestoj godini zapocinje umjetnicki put na kojem ce slijediti jedino neogranicenu snagu vlastitoga duha. Posto je zavrsio segrtovanje u ateljeu slikara Girlandama, stupio je u skolu Lorenca de Medicija kojom je rukovodio Bertoldo, gdje je stvarao djela kojima se pokusao nadmetati s antickim ostvarenjima. Njega opisuju kao genija bozanskog nadahnuca, nadljudske moci, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe.

Umjetnicka karijera
Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slicno bozanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snazni egzaltirani grc oslobadjanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Godine 1496. otisao je u Rim gdje je stvorio svoje prvo znacajnije djelo Pijeta (Pieta), koje je predstavljalo novinu buduci da je sjedinjavalo dvije mramorne figure u jednu cjelinu.
Vrativsi se u Firencu 1501. isklesao je svog cuvenog Davida, zavrsni izraz naturalizma 15. stoljeca. David, najranija monumentalna skulptura visoke renesanse, utjelovljenje je cjelokupne Michelangelove umjetnosti. Nasuprot oslobodjenoj energiji izrazenoj kroz opusteno tijelo Donatelove statue, kod Michelangelovog Davida dobija se utisak da se energija sabija, a ne da se oslobadja. Otuda osjecaj napetosti u jednom tijelu shvacenom kao "tamnica duse". Savrsenu ljepotu misicavog tijela, koje je uz to jos u stanju izraziti i emocije i sigurnost pravednog borca, Michelangelo je stvorio u dobi od samo 26 godina. U to vrijeme Michelangelo je slikao i svoju Svetu obitelj.
U krugu firentinske intelektualne elite na dvoru Medicija ozivjela je ljubav za Platonovu filozofiju-neoplatonizam. Platonova filozofija o dualizmu tijela i duse nije imala utjecaja na grcku skulpturu, jer ona izrazava sklad tijela i duse, ali je na skulpturu Michelangela, koji je bio veliki postovalac antike, bas ta strana grcke misli imala jak utjecaj. Iste osobine njegovog Davida imaju i statue Mojsija i Robova, klesane za grobnicu pape Julija II, a jos vise kipovi nadgrobnih spomenika Lorenca i Giuliana Medicija.
Firentinska republika pozvala ga je 1504. godine da u Palaci Vecchio naslika ogromnu fresku. Prikazujuci jedan dogadjaj iz rata sa Pisom kada je vojnike neprijatelj iznenadio za vrijeme kupanja, mogao je uvesti veoma raznovrsno mnostvo pokreta u prikazivanju ljudskog tijela. Michelangelo je bio prvi umjetnik koji je prikazao tijelo u njegovom cjelokupnom opsegu akcije.
Poslije toga papa Julije II. mu je povjerio izradu svoje grobnice, posao kojim se bavio, sa prekidima, cetrdeset godina. Uskoro je zapoceo i ukrasavanje svoda Sikstinske kapele. Michelangelo je za nevjerojatno kratko vrijeme zavrsio tu "ogromnu biblijsku simfoniju". Prvobitni nacrt za grobnicu Julija II. nikada nije izveden. Michelangelo je napravio samo velicanstvenu skulpturu Mojsija.
Michelangelova karijera arhitekta pocela je 1520. kapelom porodice Medici u crkvi San Lorenco u Firenci, gdje je trebalo da se arhitektura i kiparstvo upotpunjuju. Svojim neortodoksnim tretiranjem klasicnih tema Michelangelo je napravio put baroknom stilu. Grobnica Medici sastoji se od statue pokojnika u sljedecem polozaju smjestene u nisi zida iznad sarkofaga i od polulezeceg statua Dana i Noci na poklopcu sarkofaga. Skulpturalne mase su rasclanjene i slozene u najvecoj mogucoj mjeri, ali usprkos tome, cjelina cini jasnu vizualnu cjelinu, jer sve tri statue obrazuju trougao i cvrsto drze slozenu mrezu vertikala i horizontala. Dualizam tijela i duse izrazen je kroz kozmicku suprotnost smiraja Dana i Noci.
Kupola Crkve svetog Petra bila je jedno od njegovih kasnijih arhitektonskih djela. Njegovo posljednje veliko slikarsko djelo, Strasni sud, na oltarskom zidu Sikstinske kapele, pokazalo je svojim vladanjem pokretom u prostoru tok kojim ce se razvijati talijanska umjetnost u sljedecem stoljecu.

Tada vec star i bolestan, Michelangelo, kao uvjereni krscanin i skruseni hodocasnik, obilazi i posjecuje uobicajenih sedam rimskih bazilika, u potrazi za oprostima i milostima. Obicno je rimske crkve obilazio pjesice, s prijateljem Vasarijem, koji je od pape Julija III. uspio dobiti dozvolu da stari majstor na konju smije obilaziti hodocasnickim putem naznacene bazilike. No, cini se da je stari umjetnik radije nastavio stjecati jubilejske oproste obucen u siromasno hodocasnicko odijelo, izmijesan s obicnim pukom, sa svojim velikim sesirom i visokim cizmama, koje nije skidao ni nocu (zbog bolnih smetnji). Spomenuti mu prijatelj Vasari u svojim zapisima prenosi razgovor izmedju Michelangela i necaka, kojega Michelangelo potize da pronadje neku siromasnu osobu potrebnu pomoci, naglasavajuci kako se ponajvecma dobrim djelima krscanske ljubavi mogu izmoliti jubilejski oprosti.
Umro je 18. veljace 1564. u Rimu, a sutradan je uz velike pocasti sahranjen u crkvi Santa Croce u Firenci.

*** - *** - *** - ***